Okupljanja oko Muzeja Turopolja uvijek imaju neku posebnu čar, a posebice kada šetnjom naiđete na pokoju coprnicu, visoke vještice na štulama, mogute koji skaču i igraju se s djecom. I sve to dok u pozadini šušte zvukovi šume, visokog drveća i ambijentalne glazbe.
Jučerašnje predstavljanje nove slikovnice Zdenka Bašića, “Moguti – zaboravljena priča čuvara Turopoljskih lugova” okupilo je zaljubljenike u turopoljske legende i sve one koji su vrlo tužno dočekali vijest da ove godine neće biti Perunfesta. Prije početka samog događaja, red za kupnju slikovnice, ali i za potpis iste, već je bio dugačak. Uz predstavljanje slikovnice, u parku uz Muzej Turopolja mogu se pogledati i impresivne Bašićeve ilustracije.
Nematerijalna baština u legendama i mitovima
Ova slikovnica skup je nematerijalne baštine uz nevjerojatne ilustracije Zdenka Bašića. Ipak, najbolji način za predaju legendi, mitova i nematerijalne baštine upravo je pričanje priča djeci, zbog čega ova slikovnica ima poseban čar.
“Meni je ovo bio jako interesantan projekt koji stvarno traje već dugo vremena, ova knjiga je bila samo kulminacija. Zgodno se puno toga poklopilo i ima mnogo anegdota. Tu su i ta famozna vrata od Krča koja su prošle godine bila srušena, a za njih kažu da svaki put kad se sruše da neka nepogoda zadesi Turopolje. Zahvalio bi se svim svojim suradnicima koji su dali srce u ovo i puno mi pomogli.”, izjavio je Zdenko Bašić.
Zanimljivo je da knjiga sada ima i englesku verziju pa moguti sada mogu živjeti i izvan Hrvatske. Ova knjiga kao i moguti ima svoje srce, što je po meni vrlo važno jer ljudi su rekli “pošten k’o mogut ili dela ko mogut” što je oboje značilo nešto jako, jako dobro.”, zaključuje Bašić.
Suradnica je bila i Josipa Matijašec koja je istaknula važnost nematerijalne baštine i očuvanja iste, ali i ispričala kako su uopće došli do priča o mogutima. “Duhovna kultura naroda spava u nematerijalnu i baštinu koju je teško očuvati. Najbolji način za to je otiči na teren i zapisivati priče. Tako smo najviše podataka o mogutu dobili od doktora Drage Hloupeka polovicom prošlog stoljeća, a koji je djelovao na području Turopolja i svoja istraživanja zabilježio. Mogut se ne pojavljuje mnogo, tu i tamo kroz nekakve tekstove etnologa, ali ne na ovakav način.”, govori.
Bez Perunfesta, ali s novom slikovnicom
Bez obzira na situaciju koja nas je zadesila s koronavirusom, knjiga je uspjela ugledati svjetlo dana. “Ova cijela godina ne izgleda kako smo očekivali, no uzimajući u obzir sve što se događalo, nismo nezadovoljni. Sretni smo da smo barem dio većeg projekta uspjeli pokrenuti neposredno prije svih ovih suvremenih kuga. Knjiga je prvo izdanje jedne nove biblioteke Zaboravljenih priča, Perunfest. Cijeli ovaj projekt dio je puno veće priče koja je krenula iz manifestacije Perunfest.”, izjavila je okupljenim Margareta Biškupić, ravnateljica Muzeja Turopolja koji je ujedno i organizator svima dragog Perunfesta.
Muzej Turopolja je pokrenuo kulturno turističku manifestaciju Perunfest u suradnji sa Zdenkom Bašićem, a kako i sami vjeruju, za uspješnost te manifestacije mogu zahvaliti ljubavi, volji svih posjetitelja i organizatora.
Napomenula je i važnost nematerijalne kulturne baštine, ali i činjenicu kako je upravo očuvanje najzahtjevnija i najkompliciranija. “Baivmo se time već godinama, kako je najbolje očuvati nešto što ne možete primiti u ruku i sačuvati. To su običaji, vještine, pjevanje, ples, narodne priče, mitovi i legende.”
