Home Izdvojeno ČIŠĆENJE ČIČA Nema više veš mašina i peći ali ima sitnog smeća!

ČIŠĆENJE ČIČA Nema više veš mašina i peći ali ima sitnog smeća!

PODIJELITE

Ako krenete od ulaza Hidrela na goričkom jezeru Čiče pa prema zgradi trgovačkog lanca Lidl stižete do poljskog puta. A tamo- šuta! Građevinski otpad, vreće i vrećice, stare wc školjke. Članovi KUD-a Čiče i DVD-a dobro to znaju jer bar dva put godišnje ovaj dio čiste od krupnog otpada. I danas su tamo. Uz ŠRU Odru, skaute „Tur“ i građane u zajedničkoj, sad već i prepoznatljivoj ekološkoj akciji Coca Cole i Jutarnjeg lista „Od izvora do mora“.
Cilj je počistiti okoliš oko velikog jezera Čiče kamo su jutros uputile sve raspoložive snage, oko 250 volontera. Čisti se Čič beach i uvalice uz njega, te poljski putevi, a za šumoviti dio pobrinut će se Hrvatske šume.

U šest godina evo rezultata

U šest godina akcije vidljivi su i rezultati. „Smanjili smo krupni otpad, nema više veš mašina, peći i željeza, maknuli smo to iz prirode. Sad želimo maknuti i ostatak, ovaj sitan otpad koji nagrđuje“, govori nam predsjednik ŠRU Odra, Ognjen Cahun.

Prvu godinu ekipe su prikupile čak 22 tone otpada, pa iduće 18, zatim 12 da bi sad već bili na sitnom otpadu i konzumnim proizvodima.

U to su se na terenu uvjerili i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Čorić i gorički gradonačelnik Krešimir Ačkar koji su čistili otpad na jezeru Ježevo. Zasukali su rukave, stavili rukavice! „Ovo je obaveza svih nas koji promišljamo o tome u kakvom svijetu želimo živjeti. Ministarstvo će i ubuduće imati na umu upravo ovakve akcije kao jezgre novog vala i novog promišljanja koji nam je u ovo, klimatski i ekološki izazovno vrijeme, svakako potrebno“, istaknuo je ministar Čorić.

 

Gorička jezera su čista, bogata vodom, a upravo je veliko jezero Čiče najveći prirodni rezervat vode. Jedan je dio pod eksploatacijom, na drugom se planiraju sportski sadržaji i rekreativna zona. No, nagrđuju ga divlji deponiji. I to ne samo tu! Oni niču kao gljive poslije kiše, na nerazvrstanim cestama i divljim putevima. Problem divljih deponija gradskim je ocima poznat, s njim se hvataju u koštac.

Kamere na divlje deponije

„Ozbiljno razmišljamo o postavljanju kamera na divlje deponije i kažnjavanju ljudi koji ostavljaju otpad u prirodi. Velik nam je to problem. Želimo razviti svijest o zaštiti okoliša, pravima treće generacije i ekologiji. Trebamo iskorijeniti problematiku divljih deponija, ostaviti ljepši svijet naraštajima koji dolaze“, govori nam gradonačelnik Krešimir Ačkar.