Home Izdvojeno Barišić o mogućem iseljavanju stanovništva: Radi se o živim ljudima, treba pošteno...

Barišić o mogućem iseljavanju stanovništva: Radi se o živim ljudima, treba pošteno napraviti procjenu

PODIJELITE

– Samo 15 kilometara od Zagreba nalaze se stanovnici Čičke Poljane kojima svakih šest mjeseci ulazi voda u dnevne boravke. To ne samo da stvara nelagodu, već i nepovjerenje u sustav u kojem živimo – upozorio je velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić u emisiji Poligraf Hrvatskoga radija, u kojoj su gostovali i generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić te bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy.

Gradonačelnik je u emisiji komentirao izjavu premijera Zorana Milanovića o tome da je možda bolje iseliti stanovništvo s poplavom najugroženijeg područja, nego za mali broj stanovnika graditi skupocjene nasipe.

Cicka-Poljana

– Ono što je premijer rekao ne mogu reći da to nije dobro, u neku ruku je i pametno, ali tu se radi o živim ljudima i njihovim domovima. Treba vrlo oprezno i civilizirano razgovarati i pošteno napraviti procjenu – naglasio je Barišić.

JEFTINO ZEMLJIŠTE I BLIZINA GRADA

Na pitanje voditelja Mislava Togonala jesu li građani na poplavljenom području kuće gradili bespravno, gradonačelnik je odgovorio kako 15 najugroženijih kuća nema građevinsku dozvolu.

– Od 220 kuća 15 kuća nije imalo dozvolu za gradnju. One su izgrađene nakon Domovinskog rata. Ljudi su došli blizu škola i tržišta rada. Do Zagreba mogu biti za samo 20 minuta, a jeftino su kupili poljoprivredna zemljišta. Počela je stihijska gradnja i tamo su sada njihovi domovi – ističe gradonačelnik priznavši kako Grad i njima isplaćuje štetu od poplava.

U LEGALIZACIJI OBRAĐENO 20-AK KUĆA, ALI NE I ONE NAJUGROŽENIJE

– Mi smo valjda jedini Grad u Hrvatskoj koji je nakon poplave 2010. i one prošlogodišnje platio barem djelomičnu štetu. Ne radimo diskriminaciju između onih koji imaju i onih koji nemaju građevinsku dozvolu. Ja molim da me shvate. Nije baš zakonski utemeljeno, ali drugačije ne možeš. Prema novom Zakonu, legalizacija objekta se može zatražiti bez obzira gdje se on nalazio. Mi smo od tih 220 kuća koliko ih ima u Čičkoj Poljani dobili 97 zahtjeva za legalizaciju. Obradili smo za sada 20-ak, a među njima nije niti jedna od onih najugroženijih kuća – kaže Barišić.

JE LI RJEŠENJE NASIP OD 50 MILIJUNA KUNA KOJI MOŽE POTOPITI DRUGA NASELJA?

Direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić ističe kako je potrebno puno novaca uložiti da se obrane kuće u Čičkoj Poljani. Jedno od rješenja je izgradnja nasipa od 7 kilometara uz jednu veliku crpnu stanicu, a što je i u planu za dvije godine. Cijena nasipa je 50 milijuna kuna, ali on bi riješio problem samo stanovnicima Čičke Poljane. Istovremeno, ugrozio bi tisuće stanovnika nizvodno prema Sisku.

Lekenik

– U tu aktivnost i krećemo, ali pritom moramo paziti da ne ugrozimo stanovnike koji žive nizvodno u Odranskom polju. Sva voda odlazila bi prema njima, a riječ je o tisućama kuća – napominje Plišić.

Dodaje kako Hrvatske vode obnavljaju 10 kilometara savskog nasipa na velikogoričkom području koji je popustio 2010. godine.

740 MILIJUNA KUNA DOPRINOSA I NAKNADA

Hrvatske vode svake godine dobivaju oko 600 milijuna kuna iz slivnih vodnih naknada i 140 milijuna kuna vodnih doprinosa koji se plaćaju prilikom građenja objekata.

– Novac iz vodnih doprinosa odlazi na izgradnju nasipa, a ovih 600 milijuna kuna ide za održavanje postojećih nasipa. Moram reći da imamo ukupno 4000 kilometara nasipa u Hrvatskoj, da čistimo i održavamo 32000 vodotoka prvog i drugog reda -rekao je Plišić.

Velesevec

HOLY: NIJE TOČNO DA SE ŠLJUNAK NE SMIJE VADITI

– Gospodin Plišić vrlo dobro zna da je prema Zakonu o vodama, Hrvatskim vodama dozvoljeno vaditi šljunak te nije točno da je inače zabranjena eksploatacija šljunka ako je to potrebno radi opasnosti od ugrožavanja naselja. Ja ne bih sada miješala ono što je dozvoljeno šljunčarima, a što Hrvatskim vodama – kaže bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy.

Ivica Plišić je pak upozorio da šljunak nije jednostavno vaditi jer za to je potrebna dozvola čiji postupak dobivanja traje dvije godine.

– Moramo raditi valnu ocjenu utjecaja na prirodu za što je potrebna i rasprava unutar Ministarstva. Dozvoljeno nam je interventno vađenje u roku od 30 dana, ali mi u tom roku ne smijemo raditi jer su nasipi mokri i na njih se ne može sa strojem – upozorio je Plišić.